Može da bude biti akutna ako traje kraće od mjesec dana i hronična ukoliko traje duže od 12 nedjelja
Sinusitis ili rinosinuitis, koji je poznatiji kao infekcija sinusa, predstavlja upalno stanje u nosnoj šupljini i paranazalnim sinusima. Može da bude biti akutna ako traje kraće od mjesec dana i hronična ukoliko traje duže od 12 nedjelja.
Najčešći uzrok infekcije sinusa jesu virusi, iako rinosinuitis može da bude i bakterijski što je znatno rjeđi slučaj jer bakterijske infekcije čine 0.5 do 2 odsto sinusnih infekcija i obično se javljaju kada bakterija poslije virusne infekcije sekudnarno inficira već upaljeni sinus, odnosno najčešće kao komplikacije virusne infekcije.
Najčešći simptomi infekcije sinusa su:
– zapušen nos- curenje iz nosa (obično žute ili zelene boje)
– bol ili neprijatnost u zubima
– bol u licu ili pritisak koji se pojačava, posebno u području blizu sinusa i to kada glavu nagnete napred (osjetljivost i otekline u području oko očiju, obraza, čela i nosa)
– povišena tjelesna temperatura
– umor
– kašalj
– gubitak ili smanjenje čula mirisa
– pritisak u ušima
– tinitus ili gubitak sluha
– glavobolja
– neprijatan zadah
Među najčešćim simptomima korone izdvajaju se sledeći: suvi iznenadni kašalj, povišena telesna temperatura, groznica, umor, bolovi u tijelu/mišićima, glavobolja, bol u grlu, dijareja, mučnina i/ili povraćanje, gubitak čula ukusa i mirisa, osip na koži.
Kako razlikovati infekciju sinusa od korone? Kod infekcije sinusa se kao zaštitni znak javlja zapušen nos i pritisak u licu i/ili uhu kao i obilje sekreta, ali ne i bolovi u telu (ne računajući one u blizini sinusa) dijareja, mučnina, povraćanje, osip, intenzivan gubitak čula ukusa i mirisa, veliki umor, izrazito visoka tjelesna temepratura, groznica. Simptomi rinosinuitisa su koncentrirani oko gornjih dišnih puteva, navodi “Glorija hr” i piše da se ove dvije bolesti ne isključuju kao i da je sinuitis veoma čest.
Poslejdnju reč o tome koja je bolest u pitanju daje ljekar. A akutnu upalu sinusa, koja ima jasne simptome i kliničke znake, dijagnostikuju i liječe ljekar opšte prakse i otorinolaringolog. Rendgensko snimanje uglavnom nije neophodno. Akutna upala sinusa liječi se antibiotskom terapijom i kapima za nos, a većina ljekara preporučuje i izradu antibiograma. Dodatak terapiji mogu da budu rastvori za negu sluznice nosa, lekovi za razređivanje sekreta u sinusima i izvlačenje sekreta iz sinusnih šupljina, ukoliko se sinusi slabo dreniraju. Hirurško lečenje kod akutnog sinuzitisa primenjuje se jedino ukoliko se bolest iskomplikuje.
Kada je riječ o hroničnoj upali, od velike važnosti je utvrđivanje uzroka upale i snimanje sinusa skenerom. Alergijska hronična upala najčešće se liječi konzervativno, izuzev ako se ne pojave komplikacije u vidu polipa, što nije retko.Tek tada se pristupa hirurškim metodama lečenja, a najbolje rezultate daje endoskopska hirurgija.
Osobama koje su sklone upalama sinusa savetuje se da se utopljavaju i da zimi obavezno nose kapu, kako bi zaštitili glavu od hladnoće. Takođe je dobro i:
• preventivno koristiti rastvor morske vode ili fiziološke tečnosti kako bi se poboljšao lokalni imunitet nosa i sinusa
• izbjegavanje kontakta s prehlađenim osobama jer se tako smanjuje mogućnost dobijanja respiratorne infekcije
• izbjegavanje boravka na zagađenom vazduhu i u zadimljenim prostorijama
• redovno provjetravanje prostorija u kojima se boravi, a naročito ako je vazduh u njima suv.
Ukoliko do upale dođe, tegobe mogu da se ublaže:
• inhaliranjem parom kamilice
• stavljanjem toplih obloga preko nosa, obraza i očiju
• uzimanjem dosta tečnosti jer se tako omogućava razređivanje gustog sekreta u nosu i sinusima i olakšava njegovo izbacivanje.
Upale sinusa ne treba olako shvatati jer one mogu i da se iskomplikuju. To se mnogo češće događa u slučajevima zapuštenih upala, koje se ponavljaju, nego kod akutnog sinuzitisa. Komplikacije mogu da budu i veoma ozbiljne. Kada se infekcija proširi na oko, meninge ili mozak, neophodna je hirurška intervencija. Srećom, to se dešava rijetko.
Novi.ba/Espreso.rs