Čuveni ruski kardiokirurg, profesor i akademik Ruske akademije znanosti i Ruske akademije medicinskih znanosti, glavni kardiokirurg Ministarstva zdravlja Ruske Federacije Leo Bokeria, pobio je ideju tradicionalne prehrane. Prema njegovim riječima, sve što smo znali o zdravoj prehrani je laž.
“Ona poznata izreka: Doručak pojedi sam, ručak podijeli s prijateljem, večeru daj neprijatelju – je potpuna besmislica. Kad se probudite, tijelo se počinje privikavati na radno stanje, a vi sjednete za stol i pojedete pun tanjur mesa, nekoliko kriški kruha i sve to zalijete s čašom nekog napitka…. Krenete na posao s prepunjenim stomakom. Tada ste teški i sami sebi.
Kada smo surađivali s Amerikancima, tada sam primijetio da veliki kirurzi ujutro u najboljem slučaju popiju šalicu kave. Tek u podne pojedu jedan sendvič i to zovu ručkom. U večernjim satima dolazi kući, jede normalnu hranu, plivaju u bazenu, čitaju i odmaraju…
Znači, doručak dajte neprijatelju, ručajte oko podne i normalno večerajte (ali ne u kasnim satima) i na kraju prošetajte pred spavanje ili vježbajte.
Po mom iskustvu ljudi koji tako žive – žive dugo i zdravo!”
Ovaj savjet poznatog ruskog doktora potvrdila su i najnovija istraživanja sprovedena na Cornell University. Znanstvenik David Levitsky je otkrio da oni ljudi koji preskaču doručak za nekoliko tjedana znatno smanje kilažu. Ovu teoriju je potvrdio eksperimentom čiji je cilj bio da se odredi količina hrane koju čovjek unese u organizam tijekom dana.
Polovina učesnika je doručkovala, druga grupa je odbijala doručak. Grupa koja je preskakala doručak dnevno bi u organizam unosila 408 kalorija manje, nego ona grupa koja je redovno doručkovala. Prema ovom znanstveniku, preskakanje doručka se može smatrati odličnim sistemom brzog gubitka težine.
“Razumijem da je preskakanje doručka u suprotnosti sa svim onim što znate o zdravoj prehrani, ali novi podaci nas dovode u ozbiljno razmišljanje da odustanemo od prvog jutarnjeg obroka. Naravno, ovo se odnosi na zdrave ljude. Ljudi koji imaju problem sa dijabetesom i hipoglikemijom, ne smiju preskakati obroke kako bi održali nivo glukoze,” kaže Levitsky.
Loading…
Svjetska zdravstvena organizacija i dalje tvrdi kako je doručak najvažniji obrok u toku dana i osoba koja redovno doručkuje ima uredan metabolizam i nema problema s viškom kilograma, tj doručak ubrzava metabolizam. Međutim i oni se slažu da bogat doručak može dovesti do pretilosti. Ali normalan unos kalorija i mali obroci više puta dnevno mogu samo pomoći pretiloj osobi da smršavi.
Šta nikako ne smijete jesti po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije
Instant kaše
Posebno one “s okusima”. Zobena domaća kaša smatra se vrlo hranjivim i uravnoteženim obrokom, posebno za jutro, jer imaju visok udio vlakana i dobrih nutrijenata, ali definitivno nisu sve zobene kaše takve. Ove instant varijante s dodanim okusima, pa iako i oni bili zdravi – cimet, javor, smeđi šećer; u sebi imaju znatno veći udio šećera od dozvoljene, te jako visok udio natrija.
Zato dobro pazite da takvi instant proizvodi ipak budu zdraviji – s udjelom šećera manjim od 6 posto i s manje od 140 miligrama natrija po obroku. Sve iznad toga baš i nije zdravo. Bolja je stoga varijanta čista zob, bez primjesa, koju ćete zasladiti po svom i obogatiti dodatnim vlaknima u obliku voća. To je zdravi doručak.
Da bi se skratilo vrijeme kuhanja, žitarice se podvrgavaju posebnom tretmanu zbog čega se ugljikohidrati pretvaraju u škrob. Dodajte ovom šećer koji se koristi obilato da bi se poboljšao ukus i dobit ćete otrov koji se plasira kao zdrav proizvod.
Sušeno voće
Oprezno s dodanim šećerom koje sušeno voće zna sadržavati. Najčešće je to slučaj s brusnicama, a pripaziti treba i s kandiranim voćem poput kolutova ananasa. Dodatna pažnja potrebna je i kod asmatičara i osoba osjetljivih na sulfite. Naime, kao konzervans se često koristi sumporov dioksid pa se preporučuje korištenje organskih marki sušenog voća.
Hrskavi, zašećereni musli
Mnogi stručnjaci upozoravaju na to da jedna od omiljenih namirnica za početak dana uglavnom obiluje šećerom i nezdravim masnoćama.
Musli, cornflakes i razne žitne pahuljice su industrijski visokoprerađen proizvod. On nastaje pri obradi žitarica, tako što se najprije mljevenjem dobija fini prah, koji se potom kuha i miješa sa šećerom i vodom. Dobivena smjesa zatim se podrvrgava procesu ekstruzije, tehnološkom postupku obrade zrna pri visokim temperaturama, da bi nakon sušenja uslijedilo formiranje željenog oblika finalnog proizvoda. Nerijetko se pribjegava i ekstrudiranju ili usitnjavanju zrna, kao i dodavanju vitamina, minerala, čokolade i karamela – kako bi proizvod bio još ukusniji. Na osnovu navedenog, lako je zaključiti da ovakav obrok obiluje šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, koji nakratko osiguravaju priljev energije. Međutim, potom slijedi nagli pad šećera u krvi, a posljedično i žudnja za novom dozom kalorija.
Ukoliko ne možete zamisliti doručak bez žitarica „iz šarenih kutija“, sljedeći savjeti mogu vam pomoći da izaberete zdraviju – ili bar manje nezdravu – varijantu obroka za početak dana.
Odlučite se za žitarice koje sadrže najviše pet grama šećera i najmanje tri grama biljnih vlakana po porciji.
Obratite pažnju na veličinu porcije. Uzmite u obzir preporučene doze za serviranje, istaknute na poleđini ambalaže i potrudite se da se pridržavate preporuka proizvođača.
Zanemarite oznake istaknute na prednjoj strani pakiranja i proanalizirajte listu sastojaka na njegovoj poleđini. Ali budite oprezni! Čak i ako se tvrdi da su žitarice bez šećera, vrlo je moguće da se on nalazi na toj listi, samo pod drugim nazivom.
Prerađevine od mesa, posebno crvenog (suhomesnati i dimljeni proizvodi, slanina, šunka i kobasice), meso s roštilja
Znanstvenici iz deset zemalja objavili su izvješće u kojemu stoji kako je konzumacija crvenog mesa “vjerojatno kancerogena” za ljude, dok se prerađevine od crvenog mesa smatraju kancerogenima!
Prerađeno crveno meso može uzrokovati rak debelog crijeva, rekli su stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije, prenosi Reuters. Pod prerađeno meso misli se na meso koje je tretirano raznim postupcima da bi mu se produžio vijek trajanja, kao npr. dimljenje, sušenje, dodavanje soli ili konzervansa. Kako se navodi u priopćenju, pod crvenim mesom koje se istraživalo smatra se govedina, teletina, svinjetina, janjetina, ovčetina, konjetina.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) bazirana u Francuskoj, a koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije, stavila je prerađeno meso poput hrenovki, slanine, šunke i kobasica u grupu kancerogenih proizvoda poput duhana, azbesta i ispušnih plinova. Tvrde kako postoje jasni dokazi da takvi mesni proizvodi uzrokuju rak. Prema izvješću, 50 grama prerađenog mesa, što je oko dvije kriške slanine, dnevno povećava rizik od raka za čak 18 posto!
“Rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva raste s količinom pojedenog mesa takve vrste”, rekao je dr. Kurt Straif u izjavi.
Previše neprerađenog crvenog mesa također je opasno i vjerojatno kancerogeno za ljude.
Konzumacija crvenog mesa je također povezana, tvrde znanstvenici, s rakom gušterače te rakom prostate.
Prerađivanje mesa dimljenjem može dovesti do formiranja kancerogenih kemikalija, a kuhanje, iako poboljšava probavljivost i okus mesa, može proizvesti i kancerogene supstance. Pripremanje mesa na visokoj temperaturi, kao što je prženje, grilanje ili roštiljanje generalno proizvodi najveće količine štetnih kemikalija.
Više od 800 epidemioloških studija, koje je proučio Working Group, konzumaciju prerađenog mesa povezalo je s rakom debelog crijeva, dok su pronađene i korelacije s rakom želuca.
Što se tiče crvenog mesa, grupa je ocijenila kako je ono “vjerovatno” povezano s rakom kod ljudi. Konzumacija crvenog mesa također je povezana s rakom gušterače i prostate.
U brojnim zemljama zdravstvene vlasti pozivaju potrošače da ograniče unos crvenog mesa i mesnih prerađevina, no IARC ističe da su postojeća upozorenja uglavnom usredotočena na sprečavanje kardiovaskularnih bolesti i pretilosti.
IARC, koji ne iznosi specifične preporuke, navodi podatke Global Burden of Disease Project, međunarodnog konzorcija u kojem je više od 1000 stručnjaka, u kojem stoji da se 34.000 smrti izazvanih rakom na godinu u svijetu može pripisati visokom postotku konzumiranja mesnih prerađevina.
To se uspoređuje s oko milijun smrti na godinu u svijetu povezanih s uživanjem duhana, sa 600.000 smrti u svijetu povezanih s uživanjem alkohola i više od 200.000 smrti na godinu povezanih s onečišćenjem okoliša.
Ako se potvrdi povezanost razvoja raka i konzumacije crvenog mesa, tada bi prehrana bogata crvenim mesom mogla biti odgovorna za 50.000 godišnjih smrti u svijetu, navodi Global Burden of Disease Project.
Kako piše Independent, postoje dokazi koji ukazuju na to da postoji povezanost između konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina poput kobasica i rizika od raka crijeva. “Ljudi koji konzumiraju veće količine ovog mesa imaju veći rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva od ljudi koji takvo meso jedu u manjim količinama”, navodi se na stranici NHS Choices.
“Postoje jasni dokazi koji ukazuju na to da crveno meso i mesne prerađevine povećavaju rizik od raka crijeva”, navodi Svjetski institut za istraživanje karcinoma.Sokovi u tetrapaku
Ovakvi sokovi su konzervanasa jer ih ništa drugo ne može “sačuvati” od propadanja. Sveže iscijeđen sok može “živjeti” samo 15 minuta. Onaj koji traje mjesecima, pun je konzervansa i šećera.
Već i ulazak malih količina zraka nakon što se otvori sok iz tetrapaka za prvu konzumaciju, omogućit će razvoj gljivica, većom ili manjom brzinom.
Koristite radije sokove u staklenoj ambalaži.
Ali, nema dileme – najbolji su prirodni, svježe cijeđeni sokovi.
Egzotično voće i vansezonsko voće
Najkorisnije je ono voće koje raste u vašoj neposrednoj blizini i u sezoni. Ono voće koje se mora transportirati iz daleka, prskano je nebrojeno puta raznim kemikalijama koje sprječavaju da se pokvari.
Topljeni sir
Bilo koja dodatna obrada, sir pretvara u čistu mast koja se lijepi za vaša crijeva. Za pripremu takvog sira koristi se sir koji se više ne može prodavati u svom prvobitnom obliku jer mu je vjerojatno istekao rok trajanja.
Izvor: haber