Iako je ječam jedna od najstarijih žitarica, u nas ga nepravedno bije glas sirotinjske hrane, pošto je, kao hljebna žitarica, lošijeg kvaliteta od pšenice, te su oni koji su bili prinuđeni da jedu takozvanu ječmenicu smatrani siromašnima.
Ječam je žitarica koja po svom biohemijskom sastavu, a posebno po svojim ljekovitim svojstvima, ima puno pravo da živi u “miroljubivoj koegzistenciji” s ostalim žitaricama, a u nekim vidovima čak ima i neke prednosti. Holandski istraživači su ustanovili da ječam sadrži i do 35 odsto nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju holesterol u krvi, što nije slučaj ni s jednom žitaricom. (Tekst se nastavlja ispod)
Zbog toga bi se “prezrena” geršla trebalo češće da se nađe na jelovnicima “bogatijih” slojeva bez predrasuda o sirotinjskoj hrani. Hranljive vrednosti ječma su, inače, slične ostalim vrstama žitarica: 11 posto belančevina, 1,8 procenat masti i ukupno 73,4 posto ugljenih hidrata (cijelo zrno). U oljuštenom zrnu (geršli) te se vrijednosti nešto mijenjaju – postotak bjelančevina i masti se smanjuje, ali se povećava postotak ugljenih hidrata.
PRIPREMA:
Ljekovita svojstva ječma takođe su brojna, jer rezultiraju iz djelovanja njegovih glavnih sastojaka, kao što su skrob, azotne materije, biljna mast s obiljem nezasićenih masnih kiselina, šećer, enzimi i slično. Ječmena sluz koja nastaje prilikom kuhanja oljuštenog zrna vrijedna je dijetalna hrana u oboljenjima grla i želuca, a u spoljnoj primjeni upotrebljava se kao topli oblog za sazrijevanje čireva i ublažavanje oteklina. (Tekst se nastavlja ispod)
Supe od ječmene kaše s dodatkom zeleni i začina izvrsno su dijetalno jelo za osobe koje naginju debljanju. Cijelo zrno ječma, prženo i samljeveno u kafenom mlinu, s dodatkom cikorije, može izvrsno zameniti pravu kafu. Ječmena kafa pomiješana s mlijekom (bijela kafa) izvrstan je i hranljiv napitak za djecu i starije ljude, bez štetnog kofeina.