Sistolni pritisak je pritisak kada srce pumpa krv, dok je dijastolni pritisak “odmor” između dva otkucaja
Poznato je da mnogo ljudi na svijetu oboli od hipertenzije svake godine. Pacijenti sa visokim krvnim pritiskom moraju da koriste opasne beta-blokere, lijekove i diuretike. Ali, većina ljudi ni ne shvata kada ima visok krvni pritisak. Krvni pritisak se sastoji od dvije komponente: sistolnog i dijastolnog pritiska. Sistolni pritisak je pritisak kada srce pumpa krv, dok je dijastolni pritisak “odmor” između dva otkucaja.
Visok pritisak uključuje: normalan (manje od 120/80), prehipertenzija (120–139/80–89), prva faza visokog krvnog pritiska (140–159/90–99) i druga faza visokog krvnog pritiska (160 i više/100 i više).
Znakovi koji upućuju na to da je krvni pritisak visok su glavobolja, bol u grudima, krvarenje iz nosa, promjena vida, umor, zujanje u ušima i zbunjenost. Visok krvni pritisak je kriv za više od 360 000 smrti godišnje, što znači da od toga umre preko 1000 ljudi dnevno. Alarmantniji simptom je prehipertenzija (kada je krvni pritisak iznad normale). Međutim, samo polovina populacije reguliše svoj nivo krvnog pritiska i ovo uključuje svaku treću punoletnu osobu
Loading…
Merenje krvnog pritiska
Visok krvni pritisak povećava rizik od hroničnog otkazivannja srca (7 od 10 ljudi umre od ovoga), problema sa pamćenjem, problema sa vidom, aneurizme (slabe krvni sudovi, što može da bude opasno po život), infarkta (7 od 10 ljudi ima visok krvni pritisak kada dožii prvi srčani udar), metaboličkog sindroma (mješavina 3 ili više zdravstvenih problema, kao što su visok nivo triglicerida, gojaznost, visok šećer, visok nivo dobrog holesterola i slično) i moždanog udara (oko 8 od 10 ljudi ovo doživi).
Za razliku od visokog, nizak krvni pritisak zavisi od protoka krvi do srčanih mišića i mozga koji se mijenjaju tokom godina.
Kada pritisak iznenada opadne, mozak je lišen adekvatne količine krvi, što može da dovede do nesvjestice i vrtoglavice. Procjenjuje se da 10-20 procenata ljudi preko 65 godina ima ovaj problem. Nizak pritisak bez simptoma nije opasan po život, osim ako se ne primjeti: dehidracija, neobična žeđ, vrtoglavica, nesvjestica, hladnoća, blijedost, umor, padanje u nesvjest, mučnina, depresija, nedostatak koncentracije i zamućen vid.
Na visok krvni pritisak može da utiče i hrana pa treba izbjegavati: hranu sa visokom količinom soli (obrađena i konzervisana hrana), alkohol (treba ga piti u normalnim količinama jer sužava krvni pritisak), kofein (previše kofeina povećava pritisak i zato ga smanjite), šećer (velika količina šećera je opasnije od soli) i omega 6-masti (mogu se naći u svakoj zapakovanoj hrani)
Šta treba jesti ako imate visok krvni pritisak?
Hranu bogatu vlaknima (kao što je sjemenje, pasulj, povrće i voće), čajeve (bijeli čaj par puta dnevno, jer poboljšava arterije, smanjuje krvni pritisak i štiti tijelo od moždanog udara), hranu bogatu omegom-3 (losos, laneno sjeme i govedina, kako biste smanjili upalu), hranu bogatu kalijumom (kao što su banane, avokado, kokos i lubenica, jer smanjuje sve negativne efekte i smanjuje krvni pritisak)
Takođe se preporučuje crna čokolada (zdrava crna čokolada koja sadrži manje od 200 miligrama kakao fenola), mediteranska hrana (morski plodovi, povrće, voće i omega-3 ulja), kao i jabukovo sirće (ima visoku količinu kalijuma, pomaže tijelu da bude alkalno i prirodno smanjuje krvni pritisak)
Rizik od visokog krvnog pritiska može da nastane od: nedostatka fizičkih aktivnosti, pušenja, alkohola, starenja, soli, prekomerne kilaže i trudnoće
Dodaci ishrane mogu da budu: riblje ulje (jer je bogato omega-3 masnim kiselinama koje su odlične za smanjenje upale u tijelu i dovoljna je doza od 1000 miligrama dnevno kako biste normalno regulisali pritisak), bijeli luk (ovo je još jedan vasodilator; može se naći u vidu praška, svježeg ili sušenog, pilula ili tečnom stanju), magnezijum (odličan je za opuštanje mišića, što je dobro za visok krvni pritisak i prirodno ga smanjuje), koenzim Q10 (ovaj antioksidant je najbolji oslonac za zdravlje srca, smanjuje holesterol i visok krvni pritisak; dovoljna je doza od 200-300 miligrama dnevno) i kokos (kako biste smanjili krvni pritisak i poboljšali protok krvi u mozak i srce)
Takođe su odlična esencijalna ulja (tamjan, neroli, kananga i lavanda; prašak ovih esencijalnih ulja pomaže da smanjite stres). Takođe treba da vježbate kako biste održali kilažu i smanjili krvni pritisak.
Izvor: espreso