Ako ste upravo kupili kutiju lijeka Diklofenak, jer vas bole leđa, bolje da ga ne pijete na svoju ruku! U suprotnom, rizikujete zastoj srca, infarkt, moždani udar, smanjeni dotok krvi u noge, ruke i druge organe.
U opasnosti su pacijenti koji imaju visok krvni pritisak, masnoće u krvi, dijabetes, upozorile se brojne kliničke studije..
Bolovi u leđima
Sporni lijek se izdaje i u apotekama širom Bosne i Hercegovine, a građani ga kupuju u velikim količinama. Upravo je za ovaj lijek, još prije dvije godine, objavljeno da izaziva pojačanu sklonost ka trombozi ili začepljenju krvnih sudova.
I pored upozorenja, ljekari ga redovno izdaju pacijentima koji se žale na bolove u leđima. Ono što je pozitivno u odnosu na zemlje regije, konkretno mislimo na Srbiju i Hrvatsku, za razliku od tih država, lijek Diklofenak se u BiH izdaje na ljekarski recept.
– Lijek Diklofenak u BiH se ne može kupiti bez ljekarskog recepta. Nadležni bi se trebali ponovo baviti ispitivanjem lijeka, kako bi se tačno utvrdilo u koliko slučajeva je neželjeno dejstvo izraženo.
On se, kod nas u apoteci, uredno izdaje na ljekarski recept, ali nadležni su ti koji trebaju donijeti odluku da li se ovaj lijek treba ukinuti ili zabraniti – kazali su nam u jednoj sarajevskoj apoteci, kada smo se informirali na koji način pacijenti mogu doći do spornog lijeka.
Portal Avaz.ba kontaktirao je i nadležne. U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH su nam kazali da je Diklofenak nesteroidni antiinflamatorni lijek, koji se koristi za sprječavanje bola. Pripada starijoj generaciji ove grupe lijekova.
– Za kardiovaskularni rizik Diklofenaka, i ostalih nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, posebno onih novijih koji pripadaju COX-2 selektivnim inhibitorima, zna se već desetak godina u BiH, ali i svijetu – kazala je za Avaz.ba mr. sci. Biljana Tubić, pomoćnica direktora Sektora za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Brojni rizici
Na ovaj lijek upozoravala je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA). Nedugo zatim, poslije njih, britanski stručnjaci su tražili da se upotreba ovog lijeka zabrani jer su u studiji dokazali da za skoro 50 posto povećava rizik od infarkta i šloga, dok je u julu studijom utvrđeno da postoji za 50 posto veći rizik za zastoj srca.
– Zbog navedenog rizika, ovi lijekovi u BiH imaju režim izdavanja uz ljekarski recept i preporučuju se za akutnu (kratkotrajnu) primjenu s ciljem ublažavanja bola. Dakle, njihova dugotrajna primjena se ne preporučuje – dodala je Tubić, prenosi “Avaz“.